Istraživanje epidemije 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 13 | Nivo: Medicinski fakultet

UVOD 3
DIO I 4
DIO II 5
DIO III 5
OSOBA 5
VRIJEME 7
MJESTO 9
DIO IV 10
DIO V 12
U V O D
U ovom izvještaju je obrađena epidemija Šigeloze u sarajevskom obdaništu "Dobrinja" u avgustu 2006. godine. Cilj istraživanja je:
Opisati komponente definicije slučaja
Na osnovu odgovarajućih podataka sprovesti studiju iz deskriptivne epidemiologije i objasniti značaj tog koraka
Formulisati pretpostavke i odabrati odgovarajući plan studije
Odrediti modifikaciju efekta između faktora rizika
D I O I
Dana 25.08.2006 je započeto epidemiološko istraživanje u jednom vrtiću u Sarajevu, nakon što je kantonalnom Zavodu za javno zdravstvo 24.08.2006. godine, dostavljena informacija o troje od šigeloze oboljele djece iz tog vrtića. Prvo dvoje djece od 5 godina se, u razmaku od sat vremena, sa majkama javlja u Hitnu pomoć u Sarajevu 22.08.06. zbog čestih, vodenastih proliva, povraćanja i povišene temperature. Idući dan se javlja i treće dijete, od 4 godine, sa istim simptomima. Djeca su poslata na Infektivnu kliniku Kliničkog centra u Sarajevu, gdje su hospitalizirani. Istog dana su uzeti uzorci stolice kod oboje djece i slijedeći dan od trećeg djeteta. Ordinirani su antibiotici i nadoknada izgubljene tečnosti. Infektolozi su prijavili šigelozu nakon što je došao pozitivan mikrobiološki nalaz na S. sonnei iz Mikrobiološke laboratorije Kliničkog centra.
Šigeloza (Shigellosis) predstavlja akutni infektivni, inflamatorni kolitis, izazvan jednim od članova roda Shigella. Iako se bolest označava kao "bacilarna dizenterija", mnogi pacijenti imaju samo blagu, vodnjikavu dijareju i nikad ne dobiju simptome dizenterije. U kliničkoj slici mogu se javiti prolivi sa ili bez krvi i/ili sluzi, abdominalni grčevi, tenezmi, povišena temperatura, koja kod djece moži ići i do 40° C. Klinička slika ovisi od tipa Shigelle, starosti, te imunološkog i nutricionog statusa pacijenta. Lakši oblici bolesti (traju 5 do 7 dana, ne ostavljaju sekvele) se prvenstveno javljaju u razvijenim zemljama, kao što je USA, dok se ozbiljna, često fatalna dizenterija razvija kod pacijenata u zemljama u razvoju, i to više kod djece nego kod odraslih.
Shigellae su tanki, gram-negativni, nepokretni bacili, koji pripadaju familiji Enterobacteriaceae i vrlo su slični sa E. coli. Određene su četiri vrste šigele: S. dysenteriae, S. flexneri, S. boydii i S. sonnei. Ovaj rod karakteriše sposobnost da invadiraju intestinalne epitelne ćelije i da uzrokuju infekciju i bolest ljudi, čak i kad je inokulum mali (svega nekoliko stotina do nekoliko hiljada organizama). U poređenju sa drugim čestim enteropatogenima, jedini rezervoar Shigelle sp. je čovjek. Specifična dijagnoza se bazira na kultivisanju Shigelle iz uzoraka stolice na više selektivnih podloga, npr. MacConkey i Hectoen enteric ili ksiloza-lizin-deoksiholat. Dijagnoza pomoću PCR ili ELISA testa je moguća unutar 3 sata. Vodnjikave dijareje bez krvi su rijetko pozitivne i nisu ekonomične. Serološka ispitivanja na antitijela prisutna u serumu se ne rade rutinski, osim u epidemiološkim istraživanjima.

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturskiradovi.net 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com